Crnogorska vlast enormnim depozitima spasava likvidnost Prve banke Crne Gore, imajući u vidu da je u poslovnoj 2016. banka konstatovala značajne probleme u pogledu naplate plasmana. Prema podacima iz revizorskog izvještaja o Prvoj banci, čiji je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat čelnika DPS-a Mila Đukanovića, država je preko agencija, fondova, direktno preko Vlade ili firmi u državnom vlasništvu u prošloj godini u Prvu banku „upumpala” 83.145.000 eura. Interesantno je da je u 2015. godini ta cifra iznosila 51.342.000, ili 31.903.000 eura manje nego u godini za nama.
Praktično, crnogorska država je u Đukanovićevoj banci povećala depozite za preko 30 miliona u 2016. godini, dok paralelno revizor konstatuje probleme u pogledu naplate plasmana. Uprkos tome što ova banka ima problema s naplatom i gotovinom, država je tu da se nađe i održi likvidnost. Daleko od toga da je ovo prvi put.
Kriza likvidnosti je u novembru 2008. godine natjerala Prvu banku da zatraži pomoć od Vlade, koju je i dobila. Međutim, čak i nakon toga banka u slučajevima nekih povlašćenih klijenata nije naplatila sporni kredit iz depozita, nego je omogućila njegovo povlačenje. U drugim slučajevima restrukturirala je kredit tako da je odobrila dodatni grejs period ili pak povećala iznos kredita.
Prema nalazima revizora, nepovoljno makroekonomsko okruženje nastalo kao rezultat globalne ekonomske krize i njenih posledica pa privredu u Crnoj Gori, uzrokovalo je probleme u pogledu naplate plasmana kod Prve banke. Time je, posledično došlo do rasta ispravki vrijednosti kredita i potraživanja od klijenata i povećanje nivoa stečene aktive, koje imaju efekat i na koeficijent solventnosti banke. Koeficijent solventnosti objelodanjen od banke iznosi 12,40 odsto, što je, kako se navodi u revizorskom izvještaju, iznad zakonski propisanog minimuma od deset odsto.
Banka je bila predmet kontrole Centralne banke Crne Gore sa stanjem na dan 30. septembar prošle godine, koja je takođe identifikovala sporna pitanja i utvrdila koeficijent solventnosti na 30. septembar 2016. na nivou od 11,67 odsto. Ističe se da je to iznad zakonom propisanog minimuma.
– Banka je u toku 2016. uložila značajne napore vezane za naplatu nekvalitetnih potraživanja koja su za rezultat imala smanjenje nekvalitetnih plasmana, kroz postupke restrukturiranja kredita, naplatu putem prodaje kolaterala, kao i nova sticanja nepokretne imovine koja je predstavljala kolateral za problematične plasmane. Takođe, u 2016. godini banka je prodala preko šest miliona eura stečene aktive i time onemogućila da ista bude odbitna stavka pri izračunu sopstvenih sredstava banke i koeficijenta solventnosti – navodi se u tekstu revizorskog izvještaja.
Tvrdi se da u svom tekućem poslovanju, a što je akcentovano i usvojenom strategijom upravljanja nekvalitetnih plasmana, banka dominantno forsira rješavanje statusa problematičnih plasmana, a s glavnim ciljem smanjenja nedostajućih rezervi radi održavanja adekvatnosti kapitala.
Ističe se da je radi poboljšanja poslovnih performansi banke i njene konkurentnosti na bankarskom tržištu Crne Gore, Prva banka u prošloj godini pružala bankarske usluge pod atraktivnijim uslovima. Revizor je utvrdio da su preduzete i značajne mjere koje su rezultirale smanjenju koncentracije depozita u prošloj godini, prije svega umanjenjem depozita najvećih deponenata.
– Banka je kao jedan od ključnih poslovnih ciljeva za ovu godinu definisala održavanje optimalne likvidnosti. Takođe, u cilju unapređenja sistema korporativnog upravljanja i efektivnosti sistema internih kontrola, banka je u 2016. godini usvojila nove i revidirala značajan broj postojećih politika i procedura – ocjenjuje se u revizorskom izvještaju.
M.V.
Jeliću 8.000 za rad u odboru za reviziju
Prema podacima iz revizorskog izvještaja o Prvoj banci, članovi Odbora za reviziju Prve banke na dan 31. decembar 2016. bili su Zoran Todorović, Veselin Vujošević i Zoran Jelić. Za svoj rad, kako se navodi, dobili su 24.000 eura, što znači da je Jeliću, kadru DPS-a i akteru afere „Snimak”, po ovom osnovu pripalo oko 8.000 eura.
Depoziti po viđenju
Klijent 31. decembar 2016. godine 31. decembar 2015. godine
EPCG 14.868.000 2.595.000
Vlada 11.207.000 18.697.000
Jedinice lokalne samouprave 6.328.000 6.358.000
Drugi korisnici iz budžeta 1.054.000 1.148.000
Regulatorne agencije 1.359.000 702.000
IRF 28.000 90.000
Fond zdravstva 2.434.000 534.000
Fond PIO 49.000 85.000
Kratkoročni depoziti
Klijent 31. decembar 2016. godine 31. decembar 2015. godine
Vlada 1.309.000 –
Privredna društva u 8.865.000 8.352.000
državnom vlasništvu
Službe jedinica lokalne samouprave 420.000 2.404.000
Jedinice lokalne samouprave 2.700.000 5.022.000
Regulatorne agencije 2.150.000 3.550.000
IRF 2.500.000 1.500.000
EPCG 29.000.000 3.500.000